6. travnja 2025.
ŠTO OPROSTI NISU?
- Nisu „oproštenje grijeha“, koje se redovito dobiva u sakramentu pomirenja;
- Nisu „trgovina“ koja osobi „kupuje“ spasenje;
- Nisu „dozvola“ za činjenje novoga grijeha, niti opravdanje budućega grijeha;
- Nisu „zaštita“ od budućih napasti ili ponavljanja grijeha;
- Nisu „izuzimanje“ od bilo kojeg zakona ili dužnosti, niti od davanja zadovoljštine, tj. popravka posljedica grijeha na zemlji;
- Nisu „automatski“; uvjeti se moraju ispuniti svjesno i barem s općenitom nakanom dobivanja oprosta.
ŠTO OPROSTI JESU I ZAŠTO NAM TREBAJU?
„Oprost je otpuštenje pred Bogom vremenite kazne za grijehe kojih je krivica već obrisana; to otpuštenje vjernik, pravo raspoložen i uz određene uvjete postiže posredovanjem Crkve koja, kao poslužiteljica otkupljenja, ovlašteno dijeli i primjenjuje blago Kristovih i svetačkih zadovoljština.“
POTPUNI I DJELOMIČNI OPROST
- „Oprost je djelomičan ili potpun, ovisno o tome oslobađa li djelomično ili potpuno od vremenite kazne.“
- Ako vjernik ne izvrši sve uvjete za potpuni oprost (npr. uvjet neprivrže-nosti grijehu nije ispunjen), potpuni oprost postaje djelomični;
- Ne možemo znati koliko je oprost „učinkovit“, tj. koji dio vremenitih kazni Bog otpušta nekoj osobi;
- Na kraju krajeva, to nas ne treba opterećivati: uzdajmo se u Božje milosrđe i nauk Crkve.
NISU LI OPROSTI NAUK IZ PROŠLOSTI?
- Nikako! Oprosti su trajni izraz Božje ljubavi i brige Crkve za dobro vjernika;
- Drugi vatikanski koncil i Katekizam Katoličke Crkve jasno potvrđuju vrijednost oprosta;
- Crkva kroz cijelu povijest poziva na korištenje ovog blaga kako bi preminule osobe nakon Božjeg suda čim prije ugledale njegovo lice;
- Nauk o oprostima je često bio pogrešno shvaćen, ponekad i pogrešno iskorištavan;
- To nikako nije razlog ne koristiti ih, naprotiv, i to obilato!
ZA KOGA SE MOGU NAMIJENITI?
- „Svaki vjernik može bilo djelomične bilo potpune oproste ili dobiti za se ili namijeniti za pokojne kao molitvu.“;
- U nekim situacijama (npr. u dane oko svetkovine Svih svetih), određeni oprosti mogu se namijeniti isključivo za dušu u čistilištu;
- Nije moguće namijeniti oprost za drugu živu osobu.
KOLIKO SE ČESTO MOGU DOBITI?
- U redovitim okolnostima, „potpuni se oprost može dobiti samo jednom u danu; djelomični se pak oprost može dobiti više puta dnevno.“
- Ove jubilejske godine, oprost je moguće dobiti i dva puta u danu, uz dvije zasebne svete pričesti (ako je druga uz sudjelovanje na misi – redoviti uvjet). Drugi oprost toga dana moguće je namijeniti isključivo za pokojne.
REDOVITI UVJETI ZA DOBIVANJE OPROSTA
- „Da bi se zadobio potpuni oprost, nužno je, osim da nema nikakve privrženosti bilo kojemu, pa i lakomu grijehu, izvršiti propisano djelo i ispuniti tri uvjeta: sakramentalnu ispovijed, euharistijsku pričest i molitvu na nakanu Svetoga Oca“;
- Za djelomični oprost „traže se izvršenje djela i barem pokajanje u srcu.“;
- „Jednom sakramentalnom ispovijeđu može se dobiti više potpunih oprosta; naprotiv, jednom pričešću i jednom molitvom na nakanu Svetoga Oca može se dobiti samo jedan potpuni oprost.“;
- „Uvjet molitve na nakanu Svetog Oca ispunja se tako da se na njegovu nakanu izmoli Očenaš i Zdravo, Marijo; ipak je pojedincima ostavljeno na slobodu da izmole bilo koju drugu molitvu prema vlastitoj pobožnosti.“;
- „Tri se uvjeta mogu ispuniti nekoliko dana prije ili poslije izvršenja propisanoga djela; ipak je prikladno da pričest i molitva na nakanu Svetoga Oca budu učinjene istoga dana kada i propisano djelo.“.
DJELA ZA DOBIVANJE POTPUNOG OPROSTA – tijekom svake godine
Uz navedene redovite uvjete, za potpuni oprost je potrebno učiniti i određeno dodatno djelo. Ovdje donosimo nepotpuni popis:
- Pohod Presvetom Sakramentu uz klanjanje barem pola sata;
- Čitanje Svetoga Pisma barem pola sata;
- Usmena molitva marijanske krunice, uz navještaj otajstava;
- Obavljanje pobožnosti Križnoga puta ili pobožno pridruživanje dok ga moli Sveti Otac; pobožnost treba obaviti pred postajama križnoga puta; treba se premještati od jedne postaje do druge (barem predmolitelj);
- Molitva Divnoj dakle tijekom svečane pohrane Presvetog Sakramenta nakon mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak;
- Sudjelovanje u klanjanju križu tijekom obreda Velikog petka;
- Euharistijska procesija, posebno na Tijelovo;
- Obavljanje duhovnih vježbi u trajanju od barem tri dana;
- Zajednička molitva/pjevanje himna „O dođi Stvorče, Duše Svet“ na prvi dan godine te na Duhove;
- Zajednička molitva/pjevanje himna „Tebe Boga hvalimo“ na posljednji dan godine;
- Obnova krsnih obećanja na vazmenom bdjenju ili godišnjici krštenja;
- Pohod župnoj crkvi na dan sveca zaštitnika;
- Molitva za pokojne prigodom Spomena svih vjernih mrtvih.
Sve dosad navedeno vrijedi za sve godine – uvijek je moguće dobiti oprost!
POSEBNOSTI OPROSTA U JUBILEJSKOJ 2025. GODINI
- Papa Franjo je papinskom Bulom „Spes non confundit“ (Nada ne razočarava) proglasio 2025. godinu jubilejskom godinom.
- „Sveta godina 2025. u kontinuitetu je s prethodnim milosnim događajima. (…) Sada je došlo vrijeme za nov jubilej u kojem će se Sveta vrata ponovno otvoriti kako bi se omogućilo živo iskustvo Božje ljubavi koja u srcu budi sigurnu nadu spasenja u Kristu.“
- „[Božji] sud se, dakle, odnosi na spasenje kojem se nadamo i koje je Isus za nas postigao svojom smrću i uskrsnućem. Njegov cilj je, dakle, otvoriti nas konačnom susretu s njim. A budući da je u tom kontekstu nemoguće misliti da bi učinjeno zlo moglo ostati skriveno, ono treba biti očišćeno kako bi nam se tako omogućio konačan prijelaz u Božju ljubav. U tome smislu razumije se potreba molitve za one koji su završili svoj zemaljski hod, ta solidarnost u zagovornoj molitvi koja svoju plodonosnost nalazi u općinstvu svetih, u zajedničkoj vezi koja nas ujedinjuje u Kristu, Prvorođencu svakoga stvorenja. Tako je jubilejski oprost, po molitvi, posebno namijenjen onima koji su otišli prije nas, da postignu puno milosrđe.“
- „Ne postoji, naime, bolji način da upoznamo Boga od toga da mu dopustimo da nas pomiri sa sobom (usp. 2 Kor 5, 20) i iskusimo njegovo oproštenje. Ne odričimo se stoga ispovijedi, nego ponovno otkrijmo ljepotu toga sakramenta ozdravljenja i radosti, ljepotu oproštenja grijehâ!“
- „No, kao što znamo iz vlastita iskustva, grijeh ostavlja trag, ima posljedice: ne samo vanjske, u smislu posljedica počinjenog zla, već i unutarnje, u smislu da »svaki grijeh, pa i laki, povlači sa sobom nezdravu privrženost uz stvorenja, koju treba čistiti bilo na ovoj zemlji bilo poslije smrti u stanju zvanom čistilište«. U našem slabom i zlu sklonom čovještvu ostaju, dakle, posljedice grijeha. One se uklanjaju oprostima, opet zahvaljujući Kristovoj milosti, koja je, kao što je napisao sveti Pavao VI., »naš 'oprost'«“
DJELA ZA DOBIVANJE OPROSTA – ove jubilejske godine
Uz navedena djela koja je moguće vršiti bilo kada, tijekom jubilejske godine, Crkva nam nudi i dodatna djela za dobivanje oprosta: hodočašća, pobožne pohode te djela milosrđa i pokore.
SVETA HODOČAŠĆA
- prema bilo kojem svetom jubilarnom mjestu, uz pobožno sudjelovanje na svetoj misi, na slavljima službe riječi, na liturgiji časova, na pobožnosti Križnog puta, na molitvi krunice, na pokorničkom slavlju s pojedinačnom ispovijedi;
- u Rimu (barem jedna od 4 glavne bazilike);
- u Svetoj zemlji (barem jedna od 3 glavne bazilike);
- u drugim crkvenim područjima.
POBOŽNI POHODI SVETIM MJESTIMA
- Pobožni pohod (pojedinačno ili u skupini) bilo kojem jubilejskom mjestu, uz uključivanje u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će se zaključiti molitvom Oče naš, ispoviješću vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj;
- Uz gore navedena, moguće je pohoditi i mnoga dodatna sveta mjesta (bazilike, katedrale, svetišta…) koja može odrediti biskup.
SVETA JUBILEJSKA MJESTA U ZAGREBAČKOJ NADBISKUPIJI – hodočašća i pobožni pohodi
- Bogoslužni prostor bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu;
- Bazilika Uznesenja BDM u Nacionalnome svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici;
- Bazilika sv. Antuna Padovanskoga u Zagrebu;
- Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu;
- župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću;
- župna crkva sv. Antuna Padovanskoga u Sesvetskim Selima;
- župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini.
DJELA MILOSRĐA I POKORE
- Sudjelovanje u pučkim misijama, duhovnima vježbama ili susretima na kojima se uči o tekstovima Drugoga vatikanskog koncila i Katekizma Katoličke crkve;
- Tjelesna i duhovna djela milosrđa;
- Posjet braći i sestrama koji su u potrebi ili u teškoćama (bolesnicima, zatvorenicima, usamljenim starijim osobama, osobama s invaliditetom i sl.);
- Djela pokore (napose petkom);
- Druga djela djelotvorne ljubavi.
NE MOŽETE NA HODOČAŠĆE?
„Isti se oprosti pod istim uvjetima dodjeljuju onima koji iz ozbiljnih razloga ne budu mogli sudjelovati u svečanim slavljima, hodočašćima i pobožnim pohodima (klauzurne redovnice i redovnici, starije osobe, bolesnici, zatvorenici, kao i oni koji u bolnici ili na drugim mjestima stalno skrbe o bolesnicima).“
JOŠ NEKE ZABLUDE O OPROSTIMA
Oprostom je moguće izbaviti pokojnika iz pakla → NE. Oprost uklanja samo vremenite kazne, ne i vječnu kaznu nastalu smrću u teškom grijehu, izvan Božje milosti.
Oproste je Crkva izmislila zbog zarade → NE. Oprosti su korišteni u Crkvi stoljećima prije zlouporaba s „kupovinom“ (iako se zapravo nikada nije ni radilo o kupovini oprosta).
Oprost će osobi skratiti vrijeme u čistilištu za određen broj dana → NE. „Dani“ koji su se nekoć vezali uz oproste govorili su o broju dana koje bi osoba trebala provesti u pokori na zemlji. Danas je ukinut svaki spomen broja dana – Crkva nema saznanja o „trajanju“ čistilišta, niti općenito, niti za pojedinu osobu.
ŠTO DALJE?
Krenite u akciju: nemojte propustiti priliku – čak i svakodnevnu – za ovu neizmjernu duhovnu pomoć i sebi i dušama u čistilištu. Kada dođete u raj, radovat ćete se pred licem Božjim s onima kojima ste pomogli!
VIŠE INFORMACIJA:
Letak u PDF obliku možete preuzeti na poveznici:
